Sokrat ( grčki: Σωκράτης, trans. Sōkrátēs; 4. juni 470 – 399. p. n. e) bio je grčki ( atinski) filozof. Postao je simbol zapadne filozofske tradicije. Sokrat je mišljenje iznosio u razgovorima sa omladinom na atinskim trgovima. Nije bio sofista - kritikuje njihov skepticizam .

2153

Glavni argument Platonova protivljenja demokratiji jeste njegova analogija umijeća.Platon kazuje da ukoliko je čovjek bolestan i želi savjet o svome zdravlju, ići će stručnjaku – liječniku.Odnosno tražit će savjet i mišljenje nekoga ko je posebno uvježban i naučen da radi taj posao.

Sokrat nije ništa napisao, o njegovom učenju i životu znamo najviše iz Platonovih dela, u kojima je najčešće glavni lik, i iz spisa njegovog savremenika Ksenofonta - Uspomene o Sokratu. 2018-04-06 Platon o demokratiji. Platon. Bilo mu je dvadeset i osam godina kad je njegov učitelj Sokrat pošto je branio prava i nužnu slobodu mišljenja nakon revolucije i pobede demokratije koju je vodila gomila, osuđen na smrt ispijanjem otrova kukute. Glavni argument Platonova protivljenja demokratiji jeste njegova analogija umijeća.Platon kazuje da ukoliko je čovjek bolestan i želi savjet o svome zdravlju, ići će stručnjaku – liječniku.Odnosno tražit će savjet i mišljenje nekoga ko je posebno uvježban i naučen da radi taj posao. Platon (grekiska: Πλάτων, Plátōn), född 428 f.Kr.

Sokrat i platon o demokratiji

  1. Vilka är folkbokförda på min adress
  2. Serotoninhojande antidepressiva lakemedel
  3. Boken magstarkt
  4. Dd process
  5. Ungdomsmottagningen hässleholm boka tid

) Sokrat predstavlja simbol grčke epohe i jedan je od najuticajnijih mislioca u istoriji filozofije. Rođen je u Atini i nikada je nije napustio.Njegov život bio je … 2016-12-02 Biografija: filozof Sokrat Pošto Sokrat (Atina, oko 470-399. g.p.n.e.) nije ništa napisao, o njegovom učenju i životu znamo najviše iz Platonovih dela, u kojima je najčešće glavni lik, i iz spisa njegovog savremenika Ksenofonta - Uspomene o Sokratu. Sokrat je ostavio veliki pečat 2015-11-04 Platon navodi da je Sokrat bio član pešadijske oklopne jedinice, opremljen štitom, dugačkim kopljem i maskom za lice. Učestvovao je u Peloponeskom ratu, u kojem je jednom prilikom spasao život popularnog atinskog generala Arčibalda.

Ono što bi se, verovatno, moglo uzeti kao jedan od najupečatljivijih Platonovih stavova o demokratiji nalazi se na početku šeste knjige, u formi pitanja koje Sokrat postavlja Glaukonu: Da li nešto treba poveriti na čuvanje slepcu, ili onom ko dobro vidi?

Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj. Jedan od najznačajnijih filozofa zapadne tradicije. Bavi se moralom (razlikovanje dobra i zla), a u svojim istraživanjima se služi metodom dijalektike, tj. ispitivanja sugovornika pomoću dvije metode: ironijom i majeutikom. . Poznat je po rečenici: "Znam da ništa ne zna

н. е. - 399.

“Sokrat je uvjeren o tom, on vjeruje u istinu, i to je uvjerenje u njega dogmatično: on ga ne dokazuje, većga pretpostavlja.“ (A. Bazala, op. cit.) •S druge strane, osim štovjeruje da je istina apsolutna, konačna i jedna za sve ljude, Sokrat vjeruje i to kako je ona u svakom čovjekuvećprisutna, i da je svatko kroz odgovarajućipostupak

Sokrat i platon o demokratiji

Njihov pojam demokratije se razlikovao od današnjeg, postmodernog poimanja, ali suština odlučivanja je ostala ista. Sokrat se branio da on nikada nije govorio protiv atinskih bogova i da je verovatno da su ga pomešali sa Anaksagorom, ali da se jeste zamerio mnogima kada ih je ispitivao o važnim pitanjima (šta je pravda, znanje, vrlina, lepota itd.), i u razgovorima im pokazivao da nisu mudri, iako su se hvalili da jesu. Platon će prvi put uputiti kritiku atinskoj demokratiji u svom delu „Država (Politeia)“.

Platon će prvi put uputiti kritiku atinskoj demokratiji u svom delu „Država (Politeia)“. Podnaslov ovog dela je „o pravednosti“, u delu Platon ispituje ideju pravednosti, kod pojedinca i u zajednici, pitanje kako treba vaspitavati mlade da se u ponašaju pravedno u pojedinačnim radnjama i zajedničkim radnjama.
Arrendera mark av kommunen

Sokrat i platon o demokratiji

god. p.

- 399. п.
Stereotypical meaning

Sokrat i platon o demokratiji





Sokrat se branio da on nikada nije govorio protiv atinskih bogova i da je verovatno da su ga pomešali sa Anaksagorom, ali da se jeste zamerio mnogima kada ih je ispitivao o važnim pitanjima (šta je pravda, znanje, vrlina, lepota itd.), i u razgovorima im pokazivao da nisu mudri, iako su se hvalili da jesu.

143) Ovo pitanje pogađa samu suštinu problema demokratije. Sokrat nije imao običaj zapisivati svoje misli, i jedini izvor o njegovoj filozofiji su djela njegovih suvremenika. Na temelju njih se došlo do zaključka kako je Sokrat otac filozofije morala. Sokrat nije ništa napisao, o njegovom učenju i životu znamo najviše iz Platonovih dela, u kojima je najčešće glavni lik, i iz spisa njegovog savremenika Ksenofonta - Uspomene o Sokratu.


Omt rehab väst västra frölunda

“Sokrat je uvjeren o tom, on vjeruje u istinu, i to je uvjerenje u njega dogmatično: on ga ne dokazuje, većga pretpostavlja.“ (A. Bazala, op. cit.) •S druge strane, osim štovjeruje da je istina apsolutna, konačna i jedna za sve ljude, Sokrat vjeruje i to kako je ona u svakom čovjekuvećprisutna, i da je svatko kroz odgovarajućipostupak

В другом произведении Платона, уже не раз упоминав- шемся диалоге «Пир», собеседники ведут разговор о  «Госуда́рство» (греч. Πολιτεία; лат. Res publica) — диалог Платона, посвящённый В начале диалога Сократ вместе с Главконом возвращается из Пирея в Афины, но его останавливает Полемарх и Завершает свое произведение Платон рассказо В своём диалоге Платон воспроизводит ряд контраргументов противников учения о бессмертии души. Так, если душа такова, какой её рисует Сократ в   14 мај 2015 U Državi Sokrat raspravlja o prirodi pravde sa više sagovornika. da je Platon, kasnije u starosti izmenio svoje mišljenje o demokratiji i da je to  NEVJEROJATNO: Evo što je Sokrat rekao o demokraciji prije 2500 godina!